raspodjela proteina, mRNA, genskih produkata koji omogućavaju embriogenezu.
Tarjeta 62
Pregunta
Politenija?
Respuesta
Politenija se događa u žlijezdama slinovnicama (mušice) a događa se to da se odvija 10-11 replikacija DNA, ali pri tome ne dolazi do odjeljivanja molekula DNA što znači da dobivamo 210 ili 211 molekula DNA koje su povezane. Ovo je interesantno jer na takvim kromosomima možemo vidjeti promjenu ekspresije gena jer se mogu bojati određenim bojama i promatrati svjetlosnim mikroskopom, omogućava nam i fizičko mapiranje gena i mjerenje udaljenosti pod mikroskopom, vidljiva je aktivnost nekog gena, delecije i inverzije, a raditi i hibridizaciju i fluorescenciju.
Tarjeta 63
Pregunta
po cemu su poznati Hunt Morgan i Sturtevant
Respuesta
Tomas Hunt Morgan je radio križanja sa mušicom drosophilom melanogaster i utvrdio je da postoje geni koji se nalaze na istom kromosomu koji se nazivaju vezani geni, te je utvrdio da dolazi do recipročne izmjene između homolognih kromosoma i to je nazvao crossing over. AH Sturtevant je radio genetičko mapiranje gena jer je utvrdio da se udaljenost gena može odrediti prema udjelu crossing overa i to je iskazao u cM, konstruirao je prvu genetičku mapu gena jednog kromosoma
Tarjeta 64
Pregunta
SINE i LINE- sta je koji, razlika?sta uzrokuje da oni nece tolko plesat po genomu?
Respuesta
LINE i SINE su pokretački genetički elementi odnosno radi se o retrotranspozonima čije se premještanje odvija pomoću RNA intermedijera. Karakteristično je da ukupno zauzimaju 34% genoma. Sine su kraći a line nešto duži. Sine sadrže nekodirajuću DNA, a trakskribiraju se pomoću RNA polimeraze III dok LINE kodiraju za enzim koji ima endonukleaznu i reverznotranskriptaznu aktivnost, a transkribira se pomoću RNA polim II. LINE postoje također dva tipa jedan koji je nešto kraći i drugi nešto duži. Način na koji se ova dva transpozona premještaju je da se dogodi njihova transkripcija i nastaje SINE mRNA koja ima jedan dio koji je komplementaran sa dijelom mRNA LINE. Ono što se događa je da imamo neku ciljanu DNA u kojoj ovaj enzim RT/EN za kojeg kodira LINE prpoznaje mjesto koje je komplementarno sa mRNA i tu uvodi jednolančani lom. mRNA se komplementarno spari sa DAN koja predstavlja početnicu i ide sinteza DNA prema RNA. Potom se uvodi lom u ovaj drugi lanac DNA i sintetizira se komplementarni lanac ovoj DNA koja je potekla od SINE/LINE Mrna. I na taj način dobivamo ugrađen sekvencu SINE/LINE u DNA.b
Tarjeta 65
Pregunta
Kako se odreuje spol u C.elegans i mogu li se pojaviti mužjaci ako na podlozi imamo samo ženke?
Respuesta
XX su hermafroditi, X0 mužjaci, može se pojaviti mužjak no mala je vjerojatnot, do pojave tog fenotipa dolazi kad dođe do greške u segregaciji tijekom mejoze - aneuploidija kojojm nastaje nulsomična stanica
Tarjeta 66
Pregunta
Razlike i sličnosti kod D.melanogaster i C.elegans?
Respuesta
Razlika je u veličiini genoma gdje crv ima veći genom od mušice i ima više gena od mušice. Razlika je i u organizaciji gena jer ovdje postoje operoni a u mušice geni nisu organizirani u operone, a time onda je razlika i u tome što kod mušice ne nastaje policistronska mRNA, kod mušice postoje pokretni genetički elementi P-elementi koji joj omogućavaju primjenu tehnologije rekombinantne DNA, kod mušice se pojavljuje i politenija
Sličnosti kod obje se spol određuje omjerom broja spolnog kromosoma X s brojem autosomalnih kromosoma (X:A), koriste se u istraživanju razvojne biologije i embriogeneze
Tarjeta 67
Pregunta
Operoni i trans splicing kod C.elegans?
Respuesta
mnogi geni organizirani u operone- to je čudno jer operoni postoje kod bakterija, transkripcijom operona nastaje policistronska mRNA koja sadrži inf za sintezu više od jednog prot, a kod eukariota su mRNA monocistronske sadrže inf za sintezu samo jednog prot
Tarjeta 68
Pregunta
Poželjne karakteristike modelnih organizama?
Respuesta
Jednostavan uzgoj ulaboratorijskim uvjetima (prostor, uvjeti, hrana), kratko generacijsko brijeme, mogućnost križanja velikog broja jedinki, poznata fizioloija i životni ciklus, mogućnost primjene tehnologije rekombinantne DNA, sekvenciran genom
Tarjeta 69
Pregunta
Može li se dogoditi da ne dođe do mutacije u ciljnom genu?
Respuesta
Može ako dođe do konverzija gena
Tarjeta 70
Pregunta
Zašto ribosomi nisu organeli?
Respuesta
- Ne obavija ih membrana
Tarjeta 71
Pregunta
Kako se mogu mutacije povezati s alelima?
Respuesta
Aleli su varijante, inačice jednog gena, a neki geni imaju više mogućih alela koji se najčešće razlikuju u nekoj mutaciji koja može biti i na razini jednog ili nekoliko nukleotida? Da nema te mutacije onda očito nebi ni postojali aleli.
Tarjeta 72
Pregunta
Zašto su dominantni aleli dominantni, a recesivni recesivni?
Respuesta
- Dominantni aleli maskiraju priustnost recesivnog gena u heterozignom organizmu
Tarjeta 73
Pregunta
Može li recesivan alel postati dominantan?
Respuesta
- Ako dominantan mutira pa postane letalan ili takav da ga recesivan maskira
Tarjeta 74
Pregunta
Kako nastaju aminokiseline?
Respuesta
Iz intermedijera glikolize, ciklusa limunske kiseline ili pentoza fosfatnog put
Tarjeta 75
Pregunta
Opiši mitozu.
Respuesta
Mitoza je proces diobe stanice u kojem se odvija podjela jezgre i citoplazme a iz jedne stanice majke nastaju dvije stanice kćeri koje su po definiciji identične ali to nije sasvim točno. Identične su jer svaka stanica kćer naslijedi isti set kromosoma odnosno genetički materijal ali postoji asimetrična raspodjela proteina, mRNA, genskih produkata koji omogućavaju embriogenezu. Sastoji se od profaze, prometafaze, metafaze, anafaze i telofaze te potom slijedi i citokineza
Tarjeta 76
Pregunta
Što je gen, a što alel?
Respuesta
Gen je niz nukleotida koji nose informaciju za protein ili funkcionalnu molekulu RNA, uključuući i cis-djelujuće regulatorne nizove nukleotida; ALELI su inačice gena, razlikuju se u slijedu nukleotida, gen može imati funkcionalne i inefunkcionalne alele, divlji tip je najčešće funkcionalan alel i dominantan
Tarjeta 77
Pregunta
Što su protoonkogeni i tumor supresori, koja je njihova uloga?
Respuesta
Protoonkogeni su normalno prisutni geni u stanici koji imaju funkciju u odvijanju staničnog ciklusa odnosno potiču diobe stanice. Tumor supresori su važni jer njihovom aktivnošću se smanjuje mogućnost nastanka tumora, prepoznaju oštećenje u DNA i zaustavljaju stanični ciklus dok se oštećenje ne popravi. Oboje su važni u nastajanju tumora
Tarjeta 78
Pregunta
Zašto protoonkogen prelazi u onkogen?
Respuesta
Protoonkogen prelazi u onkogen ukoliko se dogodi mutacija koja će povećavati njegovu funkciju a to je da jače potiče diobu stanica čime se utječe na njegovu veću ekspresiju a moguće i na antivnost stabilnost i nemogućnost inhibicije ili inaktivacije tumor supresorom.
Tarjeta 79
Pregunta
Koji organizam pokazuje altruizam i zašto?
Respuesta
Altruizam je prisutan kod kvasca u slučaju nedostatka hranjivih tvari starije stanice će umirati i prestati trošiti sve resurse a same će postati hrana drugim stanicam, na neki način se zrtvuju i stanice u slugu kod sluzavih plijesni jer se stanice koje se diferenciraju prevode kasnije u postolje, stabljiku i plodno tijelo a stanice kje su samo migrirale prevode se u spore.
Tarjeta 80
Pregunta
Što uzrokuje UV zračenje, kako se to popravlja?
Respuesta
Pirimidinske dimere koji se mogu popraviti fotoreaktivacijom ili nukleotidnim ekscizijskim popravkom ili homolognom rekombinacijom ukoliko nastanu dva pirimidinska dimera jako blizu jedan drugom ali u suprotnim lancima
Cómo usar este conjunto
Lee la vista previa y comprueba si el contenido se ajusta a tu objetivo. Puedes añadir el conjunto público a tus conjuntos para estudiarlo. Tu cuenta muestra las acciones disponibles.