Vrste mutacija koje razlikujemo su genomske, kromosomske i genske. Što se tiče genomskih mutacija dakle to su mutacije koje mogu biti takve da dolazi do promjene broja cijelog seta kromosoma odnosno to se naziva poliploidija, ili pak mogu biti takve da dođe do promjene broja samo jednog kromosoma u setu pa je to aneuploidija. Kromosomske mutacije odvijaju se na razini kromosoma a mogu uključiti inserciju, deleciju, duplikaciju i inverziju dijela kromosoma također mogu biti i intra i interkromosomske primjerice kod interkromosomskih razlikujemo recipročnu translokaciju i translokaciju. Genske odnosno točkaste mutacije (promjena na razini jedne pb) obuhvaćaju mutacije na razini jednog gena a mogu obuhvaćati promjene jedne ili nekoliko parova baza. Razlikujemo inserciju, deleciju i supstituciju para baza, a ove mutacije mogu rezultirati pomakom okvira čitanja, zamjenom para baza, nonsens, missense, tihe mutacije, null-sens mutacije, povratne, supresorske. Null-sense mutacije- je točkasta mutacija koja uzrokuje potpuni gubitak funkcije proteina primjerice da uzrokuje pomicanje okvira čitanja i tako nastane nefunkcionalni protein Nonsense- mutacija koja rezultira preranom pojavom stop kodona Missense- mutacija koja rezultira promjenom jedne AK koja može ali i ne mora imati utjecaj na aktivnost proteina Tihe mutacije- dolazi do promjene kodona drugim ali tako da se ne mijenja sastav aminokiselina u polipeptidnom lancu Povratna mutacija- uspostavlja se redoslijed nukleotida koji je bio prije mutacije (delecija se popravi insercijom) Supresorska mutacija- mutacija i supresorska mutacija mogu se nalaziti u istom genu ili na različitim genima ali se ovdje ne uspostavlja prvobitni redoslijed nukleotida Kondicionalne mutacija- ispoljavaju svoj fenotip tek u određenim uvjetima ptimjerice termosenzitivni mutanti postaju osetljivi ako se stave na neku restriktivnu temp